ᨍᨓ: Perbedaan antara revisi

Konten dihapus Konten ditambahkan
Tidak ada ringkasan suntingan
Tag: perubahan_terbaru VisualEditor
Tidak ada ringkasan suntingan
Baris 1:
Jawa
ᨊᨕᨗᨐ '''ᨍᨓ'''ᨕᨙ ᨆᨔᨖᨚᨑᨚ ᨊᨄᨀᨔᨛᨂᨗ ᨕᨒᨙᨊ [[Wong Jowo|Wong Jawa]] ᨕᨗᨐᨑᨙᨁ [[Tiang Jawi|Tiyang Jawi]]᨞ ᨄᨅᨊᨘᨕᨊ ᨍᨓᨕᨙ ᨀᨆᨗᨊ ᨆᨕᨙᨁ ᨊᨑᨙᨀᨚ ᨑᨗᨄᨄᨉᨕᨗ ᨓᨓ ᨄᨅᨊᨘᨕ ᨒᨕᨗᨂᨙ᨞ ᨄᨅᨊᨘᨕ ᨍᨓᨕᨙ ᨈᨔᨗᨕᨑᨕᨗ ᨒᨕᨚ ᨑᨗ ᨆᨕᨙᨁ ᨓᨊᨘᨕ ᨒᨕᨗᨂᨙ᨞ ᨆᨕᨙᨁ ᨄᨅᨊᨘᨕ ᨍᨓ ᨒᨕᨚ ᨑᨗᨕᨉᨑᨛᨀᨛᨂᨙ ᨑᨗ ᨔᨘᨑᨗᨊᨆᨛ ([[Suriname]]) ᨕᨄᨛᨑᨗᨀ ᨑᨗᨕᨈ ([[Afrika Selatan]]) ᨊ ᨖᨕᨗᨈᨗ ([[Haution|Haiti]])᨞ ᨑᨗ ᨆᨀᨘᨕᨊᨊᨑᨚ ᨆᨕᨒᨛᨅᨊᨗ ᨈᨕᨘ ᨍᨓᨕᨙ ᨑᨗ ᨒᨙᨅᨚᨊ ᨒᨗᨊᨚᨕᨙ᨟
 
'''ᨍᨓ'''
ᨒᨗᨄᨘᨊ ᨍᨓ ᨊᨓᨓᨕᨗ ᨈᨛᨂᨊ ᨒᨛᨈᨘ ᨑᨗ ᨕᨒᨕᨘᨊ ᨈᨊ ᨍᨓ᨞ ᨊᨕᨙᨀᨗᨕ ᨑᨗᨕᨍᨕᨊ ᨍᨓ ᨕᨛᨃᨊᨗᨑᨗᨈᨘ ᨔᨘᨉ ([[Sundhoffen|Sunda]])᨟ ᨕᨛᨃ ᨈᨚ ᨄᨋᨗᨈᨈ ᨆᨀᨛᨉ ᨕᨄᨚᨒᨙᨂᨛᨊ ᨍᨓᨕᨙ ᨕᨗᨐᨊᨑᨗᨈᨘ ᨅᨎᨘᨆᨔᨛ ([[Banyumas]])᨞ ᨀᨛᨉᨘ ([[Kedu]])᨞ ᨐᨚᨁᨛᨐᨀᨑᨛᨈ ([[Yogyakarta]])᨞ ᨔᨘᨑᨀᨑᨛᨈ ([[Surakarta]])᨞ ᨆᨉᨗᨕᨘ ([[Madiun]])᨞ ᨆᨒ ([[Malandry|Malang]])᨞ ᨀᨛᨉᨗᨑᨗ ([[Kediri]])᨟
 
Rupa bolana Jawaé maddarupa-rupangngi modélé coppo’na. Engka modélé coppo’ bola limasa, seroto, jogelo, pagangep, magarépak, macan nyeru, kelaban, nyaderer, taju, kutu ngambang, nenniya sino. Modélé bola limasangngé kaminang maégai napunnai pabbanuwaé. Naiya wija ana’karungngé masahoroi mabbola modélé’ jogelo.
 
ᨑᨘᨄ ᨅᨚᨒᨊ ᨍᨓᨕᨙ ᨆᨉᨑᨘᨄ ᨑᨘᨄᨂᨗ ᨆᨚᨉᨙᨒᨙ ᨌᨚᨄᨚᨊ᨞ ᨕᨛᨃ ᨆᨚᨉᨙᨒᨙ ᨌᨚᨄᨚ ᨅᨚᨒ ᨒᨗᨆᨔ᨞ ᨔᨛᨑᨚᨈᨚ᨞ ᨍᨚᨁᨛᨒᨚ᨞ᨄᨁᨂᨛᨄᨛ᨞ ᨆᨁᨑᨙᨄ᨞ ᨆᨌ ᨎᨛᨑᨘ᨞ ᨀᨛᨒᨅ᨞ ᨎᨉᨙᨑᨙᨑᨙ᨞ ᨈᨍᨘ᨞ ᨀᨘᨈᨘ ᨂᨅ᨞ ᨊᨛᨊᨗᨕ ᨔᨗᨊᨚ᨞ ᨆᨚᨉᨙᨒᨙ ᨅᨚᨒ ᨒᨗᨆᨔᨂᨙ ᨀᨆᨗᨊ ᨆᨕᨙᨁᨕᨗ ᨊᨄᨘᨊᨕᨗ ᨄᨅᨊᨘᨕᨕᨙ᨞ ᨊᨕᨗᨐ ᨕᨊᨀᨑᨘᨂᨙ ᨆᨔᨖᨚᨑᨚᨕᨗ ᨆᨅᨚᨒ ᨆᨚᨉᨙᨒᨙ ᨍᨚᨁᨙᨒᨚ᨞
jw
 
Pallaongruma  iyanaritu jamang  kaminang maéga najama Jawaé ri desa-désaé. Saisa engkato mancaji pagawé, panré, nenniya padangkang. Naiya pallaongrumaé engka maggalung wai té, neniya wai bosi ritujunna mattaneng asé. Engkato pallaongruma ri tana marakkoé, engkato taneng lamé aju, barellé, lamé kalolo’, kadellé, kopi, nenniya rilainnaé. Dé naiya maneng pappallaongrumaé mappunnai tana rikalé. Kaminang maéga mancaji pajjamami. Iyanaritu masahorong massaro masé ri wassélé jamannai galunna tauwé. Ri séséna mennanro maddarupa-ampi’-ampireng pura najama mauni dé namaéga natungka mennanro.
rup boln jwea mdrup rupGi moedel copon. aEK moedl copo bol lims. sEroto. jogElo. pgeGep. dregpkE. mc Neru. kElb. Neder. tju. kutu Gb. nEniy sino. moedel bol limseG kmin meagai npunai pbnuwea. nai wij ankrueG mshoroGi mbol moedel jogElo.
 
ᨄᨒᨕᨚ ᨑᨘᨆ ᨕᨗᨐᨊᨑᨗᨈᨘ ᨍᨆ ᨀᨆᨗᨊ ᨆᨕᨙᨁ ᨊᨍᨆ ᨍᨓᨕᨙ ᨑᨗ ᨉᨙᨔ ᨉᨙᨔᨕᨙ᨞ ᨔᨕᨗᨔ ᨕᨛᨃᨈᨚ ᨆᨏᨍᨗ ᨄᨁᨓᨙ᨞ ᨄᨋᨙ᨞ ᨊᨙᨊᨗᨕ ᨄᨉᨃ᨞ ᨊᨕᨗᨕ ᨄᨒᨕᨚ ᨑᨘᨆᨕᨙ ᨕᨛᨃ ᨆᨁᨒᨘ ᨓᨕᨙ ᨈᨙ ᨊᨛᨊᨗᨕ ᨓᨕᨙ ᨅᨚᨔᨗ ᨑᨗᨈᨘᨍᨘᨊ ᨆᨈᨊᨛ ᨕᨔᨙ᨞ ᨕᨛᨃᨈᨚ ᨄᨒᨕᨚ ᨑᨘᨆ ᨑᨗ ᨈᨊ ᨆᨑᨀᨚᨕᨙ᨞ ᨕᨛᨃᨈᨚ ᨈᨊᨛ ᨒᨆᨙ ᨕᨍᨘ᨞ ᨅᨑᨛᨒᨙ᨞ ᨒᨆᨙ ᨀᨒᨚᨒᨚ᨞ ᨀᨉᨛᨒᨙ᨞ ᨀᨚᨄᨗ᨞ ᨊᨛᨊᨗᨕ ᨑᨗ ᨒᨕᨗᨊᨕᨙ᨞ ᨉᨙ ᨊᨕᨗᨐ ᨆᨊᨛ ᨄᨄᨒᨕᨚ ᨑᨘᨆᨕᨙ ᨄᨘᨊᨕᨗ ᨈᨊ ᨑᨗᨀᨒᨙ᨞ ᨀᨆᨗᨊ ᨆᨕᨙᨁ ᨆᨏᨍᨗ ᨄᨍᨆᨆᨗ᨞ ᨕᨗᨐᨊᨑᨗᨈᨘ ᨆᨔᨖᨚᨑᨚ ᨆᨔᨑᨚ ᨆᨔᨙ ᨑᨗ ᨓᨔᨙᨒᨙ ᨍᨆᨊᨕᨗ ᨁᨒᨘᨊ ᨈᨕᨘᨕᨙ᨞ ᨑᨗ ᨔᨙᨔᨙᨊ ᨆᨛᨊᨋᨚ ᨆᨉᨑᨘᨄ ᨕᨇᨗ ᨕᨇᨗᨑᨛ ᨄᨘᨑ ᨊᨍᨆ ᨆᨕᨘᨊᨗ ᨉᨙ ᨊᨆᨕᨙᨁ ᨊᨈᨘᨃ ᨆᨛᨊᨋᨚ᨞
plauRum  aiynritu jm kmin meag njmu jwea riedsedsea. sais aEKto mCji pgwew. peR. nEniy pdK. naiy plauRumea aEK mglu wai et. nEniy wai bosi ritujun mtnE aes. aEKmEto mplau rum ri tn mrkoea. aEKto tnE lem aju. brEel. lem klolo. kdEel. cgoer. khoPi. nEniy ri lainea. ed naiy mnE pplaRumea mpunai tn rikel. kmin meagai mCji pjm. aiynritu mshoro msromes ri wesel jmai glun tauea.  ri esesn mEnRo mdrup rup aPiaPirE pur njm. mauni ed nmeag ntuK mEnRo.
 
Toddo’ assiempekenna Jawaé  ripabbati’i ri indo’ ambo’na. Mau indo’ mau ambo’ ripasirupai séddi pakkasengeng. Alérapanna “siwa” iyaré’ga “uwa” lao ammauré urowané polé ri indo ambo macowaé. Makkotoparo pattellareng pamang lao ri silessureng urowané ambo’ na indo’ iya maloloé. Wawang assiempekeng kaminang mapongngé ri séséna pabbanuwaé iyanaritu séddi abbatireng riaseng “soma” iyaré‘ga “kaluwarga”. Assiempekeng mallebbangngé riasengngi “sanak sedulur” iyanaritu appang polé ri urowané iyaré’ga makkunrai makkacoé’é polé ri lato nenniya polé ri nénéna lanta’ makatellué ri yase’. Iyanaé wawang masero purépo’i iyamaneng gaukeng akkatuwongengngé nenniya attomaténgngé. Appang kaminang malampé’é iyanaritu “alur waris” rigettengngi pitu lapi’ lanta’na, masahorongngi iyaé “alur waris” aléna purépo’i  assompa-sompang ri attoriolongngé.
todo asiaEPEkEn jwea ripbtiai ri aido abon. mau aido mau abo ripsirupai esdi pksEGE. aelrpn “siw” iaiyerg “auw” lao amauer auroaen poel ri aido abon mtowea. mkotopro ptElrE pm lao ri silEsurE auroaen abo n aido aiy mloloea. ww asiaEPEkE kmin mpoeG riesesn pmbuwea aiynritu esdi abtirE riasE “som” aiyerg “kluwrEg”. asiapGE mlEbeG riasEGi “sn sEdulurE” aiynritu ap poel ri aoroaen aiyerg mkuRai mkcoeaea poel ri lto nEniy po enenn lt mktEluea riasE. aiynea ww msEro puerpoai aiymnEn gaukE aktuaoGE nEniy atometa. ap kmin mlePea aiynritu “alurE wrisi” rigEtEGi pitu lpi ltn. mshoroGi aiyea “alurE wrisiea” aeln puerpoai asoP soPeG ri atoriaoloeG.
 
ᨈᨚᨉᨚ ᨕᨔᨗᨕᨇᨛᨀᨛᨊ ᨍᨓᨕᨙ ᨑᨗᨄᨅᨈᨗᨕᨗ ᨑᨗ ᨕᨗᨉᨚ ᨕᨅᨚᨊ᨞ ᨆᨕᨘ ᨕᨗᨉᨚ ᨆᨕᨘ ᨕᨅᨚ ᨑᨗᨄᨔᨗᨑᨘᨄᨕᨗ ᨔᨙᨉᨗ ᨄᨀᨔᨛᨂᨛ᨞ ᨕᨒᨙᨑᨄᨊ ᨔᨗᨓ ᨕᨗᨐᨑᨙᨁ ᨕᨘᨓ ᨒᨕᨚ ᨕᨆᨕᨘᨑᨙ ᨕᨚᨑᨚᨕᨊᨙ ᨄᨚᨒᨙ ᨑᨗᨕᨗᨉᨚ ᨕᨅᨚ ᨆᨌᨚᨕᨕᨙ᨞ ᨆᨀᨚᨈᨚᨄᨑᨚ ᨄᨈᨛᨒᨑᨛ ᨄᨓ ᨒᨕᨚ ᨑᨗ ᨔᨗᨒᨛᨔᨘᨑᨛ ᨕᨚᨑᨚᨕᨊᨙ ᨕᨅᨚ ᨊ ᨕᨗᨉᨚ ᨕᨗᨐ ᨆᨒᨚᨒᨚᨕᨙ᨞ ᨓᨓ ᨕᨔᨗᨕᨇᨛᨀᨛ ᨀᨆᨗᨊ ᨆᨄᨚᨂᨙ ᨑᨗ ᨔᨙᨔᨙᨊ ᨄᨅᨊᨘᨕᨕᨙ ᨕᨗᨐᨊᨑᨗᨈᨘ ᨔᨙᨉᨗ ᨕᨅᨈᨗᨑᨛ ᨑᨗᨕᨔᨛ ᨔᨚᨆ ᨕᨗᨐᨑᨙᨁ ᨀᨒᨘᨕᨑᨛᨁ᨞ ᨕᨔᨗᨇᨛᨀᨛ ᨆᨒᨛᨅᨂᨙ ᨑᨗᨕᨔᨛᨂᨗ ᨔᨊ ᨔᨛᨉᨘᨒᨘᨑᨛ ᨕᨗᨐᨊᨑᨗᨈᨘ ᨕᨄ ᨄᨚᨒᨙ ᨑᨗ ᨕᨚᨑᨚᨕᨊᨙ ᨕᨗᨐᨑᨙᨁ ᨆᨀᨘᨋᨕᨗ ᨆᨀᨌᨚᨓᨙᨕᨙ ᨄᨚᨒᨙ ᨑᨗ ᨒᨈᨚ ᨊᨛᨊᨗᨕ ᨄᨚᨒᨙ ᨑᨗ ᨊᨙᨊᨙᨊ ᨒᨈ ᨆᨀᨈᨛᨒᨘᨕᨙ ᨑᨗ ᨕᨔᨛ᨞ ᨕᨗᨕᨊᨕᨙ ᨓᨓ ᨆᨔᨙᨑᨚ ᨄᨘᨑᨙᨄᨚᨕᨗ ᨕᨗᨐᨆᨊᨛ ᨁᨕᨘᨀᨛ ᨕᨀᨈᨘᨕᨚᨂᨙ ᨊᨛᨊᨗᨕ ᨕᨈᨚᨆᨈᨙᨂᨙ᨞ ᨕᨄ ᨀᨆᨗᨊ ᨆᨒᨇᨙᨕᨙ ᨕᨗᨕᨊᨑᨗᨈᨘ ᨕᨒᨘᨑᨘ ᨓᨑᨗᨔᨛ ᨑᨗᨁᨛᨈᨛᨂᨗ ᨄᨗᨈᨘ ᨒᨄᨗ ᨒᨈ ᨊ᨞ ᨆᨔᨖᨚᨑᨚᨕᨗ ᨕᨗᨐᨕᨙ ᨕᨒᨘᨑᨘ ᨓᨑᨗᨔᨛ ᨕᨒᨙᨊ ᨄᨘᨑᨙᨄᨚ ᨕᨗ ᨕᨔᨚᨇ ᨔᨚᨇᨂᨙ ᨑᨗ ᨕᨈᨚᨑᨗᨕᨚᨒᨚᨂᨙ᨞
naiy apbotiGEeG lEbi mruwai naiy gai atometGEeG. aelrpn. erko purni mpboti jwea ednsrai etgi moRo mrdE. naekiy esdi toai asEnGE nerko mpunaiwi bol rikel erko purni bioti.
 
Naiya appabbottingengngé lebbi maruwa’i naiya gau’ attomaténgngé. Alérapanna rékko purani mappabbotting Jawaé dé nasarai tegai monro. Naékiya séddi toi asennangeng narékko mappunaiwi bola rikalé rékko purani botting.
pbnuwea ri edsea ri jw ripertai ri kpl edsea ritElea lur. mshoro toai riasE “ebekel” “pEtigi” iaiyerg “gElodo”. ritujun jmjmn lurea rirREGiwi ri “pErbo eds” aiynritu “kmi tuwo (wekel lur), crikE (pruki), kEby (suro), jgby (ggw), auluaulu (eled), nEniy “modi” (doj). naiy tuPEeaGi jm jmn mEnRo aiynritu wesel pjE tn riasEeG “tn ebKo”.
 
ᨊᨕᨗᨕ ᨕᨄᨅᨚᨈᨗᨂᨛᨂᨙ ᨒᨛᨅᨗ ᨆᨑᨘᨓ ᨕᨗ ᨊᨕᨗᨕ ᨁᨕᨘ ᨕᨈᨚᨆᨈᨙᨂᨙ᨞ ᨕᨒᨙᨑᨄᨊ ᨑᨙᨀᨚ ᨄᨘᨑᨊᨗ ᨆᨄᨅᨚᨈᨗ ᨍᨓᨕᨙ ᨉᨙ ᨊᨔᨑᨕᨗ ᨈᨙᨁᨕᨗ ᨓᨚᨋᨚ᨞ ᨊᨕᨙᨀᨗᨕ ᨔᨙᨉᨗ ᨈᨚᨕᨗᨕᨔᨛᨊᨂᨛ ᨊᨑᨙᨀᨚ ᨆᨄᨘᨊᨕᨗᨓᨗ ᨅᨚᨒ ᨑᨗᨀᨒᨙ ᨑᨙᨀᨚ ᨄᨘᨑᨊᨗ ᨅᨚᨈᨗ᨞
naiy pbnuwea ri jw siaer aerai lpin pbniwea aiy aEK mup mdup asilaiGEn. wij ankru aiyn riasE “bEdoro” aiyerg “bEdoro red”. sieRer mEnRo aiynritu ww “pEriyyi” aiynritu pRit poel ri ankrueG. ww kmin mriywea aiynritu ww riasEeG “wo cili”. rpn pglueG ri edsea. neakiy “wo cili” ri edsea tbeg toai mCji tElu ww  aiynritu “wo btu” (wij mul PukEeaGi edsea). ww “kuli gdo” (tau edea npunai tn aiyerg bol) nEniy “jk sinom” (klolo tEmktEneai jm neakiy aEK aEK wEdi nmn ri tomtuan).
 
Pabbanuwaé ri désaé ri Jawa riparéntai ri kapala désa riasengngé lura. Masahorong toi riaseng “bekel” “petinggi” iyaré’ga “gelodo”. Ri tujunna jama-jamanna luraé riranrengiwi ri “perabo désa” iyanaritu “kami tuwo (wakkélé lura), carik (parruki), kebayang (suro), jagabaya (ganggawa), ulu-ulu (lédéng), neniya“modi” (doja). Naiya tumpeéngngi jama-jamanna mennanro iyanaritu wassélé paje’tana riasengngé “tana bengkok”.
agm sElEeG mshoroGi netkkE jwea. mauni siaer aer aoRo aEK muto netkkE agm laieG. neakiy asElEGEn jwea msEro aEK pGrun agm laieG. mpmulai atoriaolon jwea (kEjew), hidu. bud. nEniy nsrni. ww mjErEea ri agm sElEEeG aiyn riasE ww “stEri” mkotopro ww psikoerkoereaGi asElEGEn aiyn riasE ww “abG”.
 
ᨄᨅᨊᨘᨕᨕᨙ ᨑᨗ ᨉᨙᨔᨕᨙ ᨑᨗ ᨍᨓ ᨑᨗᨄᨑᨙᨈᨕᨗ ᨑᨗ ᨀᨄᨒ ᨉᨙᨔ ᨑᨗᨕᨔᨛᨂᨛ ᨒᨘᨑ᨞ ᨆᨔᨖᨚᨑᨚ ᨈᨚᨕᨗ ᨑᨗᨕᨔᨛ ᨅᨙᨀᨙᨒᨙ ᨄᨛᨈᨗᨁᨗ ᨕᨗᨐᨑᨙᨁ ᨁᨛᨒᨚᨉᨚ᨞ ᨑᨗ ᨈᨘᨍᨘᨊ ᨍᨆ ᨍᨆᨊ ᨒᨘᨑᨕᨙ ᨑᨗᨑᨋᨛᨂᨗᨓᨗ ᨑᨗ ᨄᨛᨑᨅᨚ ᨉᨙᨔ ᨕᨗᨐᨊᨑᨗᨈᨘ ᨀᨆᨗ ᨈᨘᨓᨚ ᨞ ᨄᨕᨑᨘᨀᨗ᨞ ᨔᨘᨑᨚ᨞ ᨁᨁᨓ᨞ ᨒᨙᨉᨙ᨞ ᨊᨛᨊᨗᨕ ᨉᨚᨍ᨞ ᨊᨕᨗᨕ ᨈᨘᨇᨛᨕᨙᨂᨗ ᨍᨆ ᨍᨆᨊ ᨆᨙᨊᨋᨑ ᨕᨗᨐᨊᨑᨗᨈᨘ ᨓᨔᨙᨒᨙ ᨄᨍᨛ ᨈᨊ ᨑᨗᨕᨔᨛᨂᨛ ᨈᨊ ᨅᨙᨀᨚ᨞
jw aiy metkkEGi sElEeG neakiy ednpdupau sarian riasEGi ww “kEjew”. aiynritu mEnRo npdiaoloai atoriaoloGEn nEniy nprdEkiwi btieG ri aeln. aiyn ww mkokoea riaskuai slesdin “alir kEpEcya” ri aidoensia. naiy kEjeweG ntEpEriwi aEKn apoerGE mliRu riasEeG “kEskEet”. nEniy aEKmup apaueln wrial poenenn nEniy wrialn aleG ri llE atuaotuaoGEn rup tauea. aelrpn toalusu riasEeG “ememdi” “lElEbu” “tuyulu” “dEmi” ji”. erko ed tmealo nggu aiyerg rutulu toalusuearo prEluai mkurg ritujunearo. aelrpn. mnini.mpuas. nEni masoro bc. msoro bc mshoroGi npugau jwea. toGEn mkoro asoro neakiy asoro bceG riduluGiwi ri “modieG”.
 
Naiya pabbanuwaé ri Jawa siaré-aré’i lapi’na pabbanuwaé iya engka mupa maddupa asilaingenna. Wija ana’karung iyana riaseng “bendoro” iyaré’ga “bendoro radéng”, sinréré’ mennanro iyanaritu wawang “priyayi” iyanaritu panrita polé ri wija ana’karung. Wawang kaminang mariyawaé iyanjaritu wawang riasengngé “wong cilik”. Rapanna paggalungngé ri désaé. Naékiya “wong cilik” ri désaé tabbagé toi mancaji  tellu wawang iyanaritu “wong batu” (wija mula mpukkeéngngi désaé).Wawang “kuli gando” (tau dé’énappunnai tana iyaré’ga bola) nenniya “jaka sinom” (kallolo dé’é jamanna engka wedding namana’ polé ri tomatuwanna).
gaukEn jwea ridear asorjeG ri yogEykrEt nEniy surkrEt aEKai tEto ri asElEGEeG aiynritu “gEereb maulukE”. mshoro toai riasE “sEketn” “gEereb” aiyerg “maulukE”. amaulukEeG mkEedai poel ri ajjiGEn nEniy aliRuGEn nbi muhm ri tujun alu maulu aiyerg rbiaulE awlE poel ri abilGE tau hijEriy.
 
ᨊᨕᨗᨕ ᨄᨅᨊᨘᨕᨕᨙ ᨑᨗ ᨍᨓ ᨔᨗᨕᨑᨙ ᨕᨑᨙ ᨕᨗ ᨒᨄᨗᨊ ᨄᨅᨊᨘᨕᨕᨙ ᨕᨗᨐ ᨕᨛᨃ ᨆᨘᨄ ᨆᨉᨘᨄ ᨕᨔᨗᨒᨕᨗᨂᨛᨊ᨞ ᨓᨗᨍ ᨕᨊᨀᨑᨘ ᨕᨗᨐᨊ ᨑᨗᨕᨔᨛ ᨅᨛᨉᨚᨑᨚ ᨗᨐᨑᨙᨁ ᨅᨛᨉᨚᨑᨚ ᨑᨉᨙ᨞ ᨔᨗᨊᨙᨑᨙ ᨆᨛᨊᨋᨚ ᨕᨗᨕᨊᨑᨗᨈᨘ ᨄᨋᨗᨈ ᨄᨚᨒᨙ ᨑᨗ ᨕᨊᨀᨑᨘ᨞ ᨓᨓ ᨀᨆᨗᨊ ᨆᨑᨗᨕᨓᨕᨙ ᨕᨗᨕᨊᨑᨗᨈᨘ ᨓᨓ ᨑᨗᨕᨔᨛᨂᨙ ᨓᨚ ᨌᨗᨒᨗᨀᨛ᨞ ᨑᨗ ᨉᨙᨔᨕᨙ ᨈᨅᨁᨙᨈᨚᨕᨗ ᨆᨏᨍᨗ ᨈᨛᨒᨘ ᨓᨓ ᨕᨗᨕᨊᨑᨗᨈᨘ ᨓᨚ ᨅᨈᨘ ᨕᨗᨍ ᨆᨘᨒ ᨇᨘᨀᨛᨕᨛᨂᨗ ᨉᨙᨔᨕᨙ᨞ ᨓᨓ ᨀᨘᨒᨗ ᨁᨉᨚ ᨈᨕᨘ ᨉᨙᨕᨙ ᨊᨄᨘᨊᨕᨗ ᨈᨊ ᨕᨗᨐᨑᨙᨁ ᨅᨚᨒ ᨊᨛᨊᨗᨐ ᨍᨀ ᨔᨗᨊᨚ ᨕᨗᨐᨑᨙᨁ ᨀᨒᨚᨒᨚ ᨉᨙᨕᨙ ᨍᨆᨊ  ᨕᨛᨃ ᨏᨛᨉᨗ ᨊᨆᨊ ᨄᨚᨒᨙ ᨈᨚᨆᨈᨚᨕᨊ᨞
gaukE gEereb ripmulai simigu poel ri tgl 12 maulu. ripnEsn nsibwai ripsunn gmEl kiyai aiyerg Nai sEkti poel asorjeG ri yogEykrEt nEniy surkrEt aeREeG riptudn ri brugea aEKea ri psirin msigin saurjea. ripaunini gmEleG aEsoaEso pitu Geso aitn. sipupu aitnro mrowni psiri riaolon msigiea mCji ps toni. aoro mblu aer mdruprup. ainuGE. Peka. ebloeblo. nEniy acuelcuel mdruprup.
 
Agama sellengngé masahoroi natékakeng Jawaé, mauni mauni siaré-aré’ onrong engka muto matékakengngi agama laingngé. Naékiya asellengenna Jawaé  masero engka pangarunna agama laingngé mappammulai attoriolonna Jawaé (Kejawen), Hindu, Budha, nenniya Naserani. Wawang majere’é ri agama sellengngé iyana riaseng wawang “santri” makkotoparo wawang  pasikoré-korééngngi asellengengngé iyana riaseng wawang “abangan”.
naiy aEso mtn gaukEeG aiynritu ri wEni 12 maulu. rigau aEKn sulEt aEREeG siajin. Kuweatop tomloPoea nEniy sini at riboleG ritiRosi lao ri msigiea msEPj nEniy merKliG ktob. naiy tosmea. mtgauea aEKai ri wEtu ripnonon “aeR asoroGEeG” riasEeG gunuG riauel lao ri tn lpeG nribeg beg lao ri tau meagea. gunuGeG sEpuloai duw tuPE. aiynritu ner btow riebloebloai 2 emeter teRn.
 
ᨕᨁᨆ ᨔᨛᨒᨛᨂᨙ ᨆᨔᨖᨚᨑᨚᨕᨗ ᨊᨕᨈᨙᨀᨀᨛ ᨍᨓᨕᨙ᨞ ᨆᨕᨘᨊᨗ  ᨔᨗᨕᨑᨙ ᨕᨑᨙ ᨕᨚᨋᨚ ᨕᨛᨃ ᨄᨂᨑᨘᨊ ᨕᨁᨆ ᨒᨕᨗᨂᨙ᨞ ᨊᨕᨙᨀᨗᨐ ᨕᨔᨛᨒᨛᨂᨛᨊ ᨍᨓᨕᨙ ᨆᨔᨛᨑᨚ ᨕᨛᨃ ᨄᨂᨑᨘᨊ ᨕᨁᨆ ᨒᨕᨗᨂᨙ ᨆᨄᨆᨘᨒ ᨕᨈᨚᨑᨗᨕᨚᨒᨚᨊ ᨍᨓᨕᨙ ᨑᨗᨕᨔᨛᨂᨙ ᨀᨍᨓᨙ᨞ ᨖᨗᨉᨘ᨞ ᨅᨘᨉ᨞ ᨊᨛᨊᨗᨐ ᨊᨔᨛᨑᨊᨗ᨞ ᨓᨓ ᨆᨍᨛᨑᨙᨕᨙ ᨑᨗ ᨕᨁᨆ ᨔᨛᨒᨛᨂᨙ ᨕᨗᨐᨊ ᨑᨗᨕᨔᨛ ᨓᨓ ᨔᨈᨛᨑᨗ ᨆᨀᨚᨈᨚᨄᨑᨚ ᨓᨓ ᨄᨔᨗᨀᨚᨑᨙ ᨀᨚᨑᨙᨕᨙᨂᨗ ᨕᨔᨛᨒᨛᨂᨛᨂᨙ ᨕᨗᨐᨊ ᨑᨗᨕᨔᨛ ᨓᨓ ᨕᨅᨂ᨞
pksEGEn aeraeRn jwea mkcoeaai ri asEn kPon. aelrpn soto aeKea ri siaeraer kot. Rpn soto jEpr. aiynritu soto poelew jEpr. soto kudusu. soto poel ri kudusu. soto ay poel ri sEmr ritElni soto ay sEmr. soto ay bElor aEKniritu poel ri bElor. soto tauco pEkloG. soto sokrj puREkErEto (mshoroai riasE soto sokrj) aiyerg soto kEriyi poel ri purEblig.
 
Jawa iya matékakengngi sellengngé naékiya dé napugau’i saréa’é riasengngi wawang “Kejawen”. Iyanaritu mennanro nappaddioloi attoriolonna nenniya naparaddekiwi pangisseng batingngé ri aléna. Iyana wawang makkokkoé riakui sala seddinna “Aliran Kepercayaan” ri Indonesia. Naiya Kejawéngngé natepperiwi engkanna aporéng mallinrung riaseng “kesaktén”. Nenniya engkamupa apaullé warialana pong nénéna nenniya warialana alangngé ri lalenna atuo-tuongenna rupa taué. Alérapanna to alusu’ riasengngé “memedi” “lelembut” “tuyul” “demit” jin”. Narékko dé tamaélo ripakajili-jili iyaré’ga maélokki ritulung ri to alusu’é parellui riakkuragang. Alérapanna mannini’, mappuasa, nenniya massuro baca, iyana  masahoro napugau Jawaé. Tongenni makkoro naékiya assuro bacaé ridulungiwi ri  “moding”.
rii sliwEnro. alEbGEn aneRaeRn jwea mlEbGi nsb aEKn cor pGrun bs cinea. aidia. nEniy earop. gKn mdruprupGi aeRaeRn jwea. mdrup rupGi tR corn nsb pGEsin weseln aleG. pksEGEn mshoroai rial poel aoRon rial. rpn. tEPo (bElENi). cni. adoadocoro.kopi dpurE kua. suettE easE gEPolo (easE pEeler). horo horo. rodo roylE (tep goer). set kikili. kElENE (trju) turu bitolo. kulub (aur: pns lolo. kjoPi).
 
ᨍᨓ ᨕᨗᨐ ᨆᨈᨙᨀᨀᨛᨂᨙᨂᨗ ᨔᨛᨒᨛᨂᨙ ᨊᨕᨙᨀᨗᨐ ᨉᨙ ᨊᨄᨘᨁᨕᨘᨕᨗ ᨔᨑᨕᨙ ᨑᨗᨕᨔᨛᨂᨗ ᨓᨓ ᨀᨛᨍᨓᨙ᨞ ᨕᨗᨐᨊᨑᨗᨈᨘ ᨆᨛᨊᨋᨚ ᨊᨄᨉᨗᨕᨚᨒᨚᨕᨗ ᨕᨈᨚᨑᨗᨕᨚᨒᨚᨊ ᨊᨛᨊᨗᨕ ᨊᨄᨑᨉᨛᨀᨗᨓᨗ ᨄᨂᨗᨔᨛ ᨅᨈᨗᨂᨙ ᨑᨗ ᨕᨒᨙᨊ᨞ ᨕᨗᨐᨊ ᨓᨓ ᨆᨀᨚᨀᨚᨕᨙ ᨑᨗ ᨕᨀᨘᨕᨗ ᨔᨒ ᨔᨙᨉᨗᨊ ᨑᨗ ᨕᨗᨉᨚᨊᨙᨔᨗᨕ᨞ ᨊᨕᨗᨐ ᨀᨍᨓᨙᨂᨙ ᨊᨈᨛᨄᨛᨑᨓᨗ ᨕᨛᨃᨊ ᨕᨄᨚᨑᨛ ᨆᨒᨗᨋᨘ ᨑᨗᨕᨔᨛ  ᨀᨛᨔᨀᨛᨈᨙ ᨊᨛᨊᨗᨐ ᨕᨛᨃ ᨆᨘᨄ ᨕᨄᨕᨘᨒᨙ ᨓᨑᨗᨕᨒᨊ ᨄᨚ ᨊᨙᨊᨙᨊ ᨊᨛᨊᨗᨐ ᨓᨑᨗᨕᨒᨊ ᨕᨒᨂᨙ ᨑᨗ ᨒᨒᨛᨊ ᨕᨈᨘᨕᨚ ᨈᨘᨕᨚᨊ ᨑᨘᨄ ᨈᨕᨘᨕᨙ᨞ ᨕᨒᨙᨄᨊ ᨈᨚ ᨕᨒᨘᨔᨘ ᨑᨗᨕᨔᨛᨂᨙ ᨆᨙᨆᨙᨉᨗ᨞ ᨒᨛᨒᨛᨅᨘ᨞ ᨈᨘᨐᨘᨒᨘ᨞ ᨔᨛᨆᨗ᨞ ᨍᨗ᨞ ᨊᨑᨙᨀᨚ ᨉᨙ ᨈᨆᨕᨙᨒᨚ ᨑᨗᨄᨀᨍᨗᨒᨗ ᨍᨗᨒᨗ ᨕᨗᨐᨑᨙᨁ ᨆᨕᨙᨒᨚᨀᨗ ᨑᨗᨈᨘᨒᨘ ᨑᨗ ᨈᨚ ᨕᨒᨘᨔᨘᨕᨙ ᨄᨑᨛᨒᨘᨕᨗ ᨑᨗᨕᨀᨘᨑᨁ᨞ ᨕᨒᨑᨄᨊ ᨆᨊᨗᨊᨗ᨞ ᨆᨄᨘᨕᨔ ᨊᨛᨊᨗᨐ ᨆᨔᨘᨑᨚ ᨅᨌ᨞ ᨕᨗᨐᨊ ᨆᨔᨖᨚᨑᨚ ᨊᨄᨘᨁᨕᨘ ᨍᨓᨕᨙ᨞ ᨐᨚᨂᨛᨊᨗ ᨆᨀᨚᨑᨚ ᨊᨕᨙᨀᨗᨐ ᨕᨔᨘᨑᨚ ᨅᨌᨕᨙ ᨑᨗᨉᨘᨒᨘᨂᨗ ᨑᨗ ᨆᨚᨉᨗ᨞
 
Gaukenna Jawaé ri daéra assorajangngé ri Yogyakarta neniya Surakarta engkai tettong ri asellengengngé iyanaritu “gerebek maulud”, masahorong toi riaseng “sekaten” “gerebek” iyaré‘ga “maulud”. Ammulukengngé makkeddé’i polé  ri ajajingenna nenniya allinrungenna Nabi Muhamma’ ri tujunna iyaré’ga Rabule Awwale polé ri abbilang taung hijeriya.
 
ᨁᨕᨘᨀᨛᨊ ᨍᨓᨕᨙ ᨑᨗ ᨉᨕᨙᨑ ᨕᨔᨕᨚᨑᨍᨂᨙ ᨑᨗ ᨐᨚᨁᨛᨐᨀᨑᨛᨈ ᨊᨛᨊᨗᨐ ᨔᨘᨑᨀᨑᨛᨈ ᨕᨛᨃᨕᨗ ᨈᨛᨈᨚ ᨑᨗ ᨕᨔᨛᨒᨛᨂᨛᨂᨙ ᨕᨗᨐᨊᨑᨗᨈᨘ ᨁᨛᨑᨙᨅᨙ ᨆᨕᨘᨒᨘ ᨆᨔᨖᨚᨑᨚ ᨈᨚᨕᨗ ᨑᨗᨕᨔᨛ ᨔᨛᨀᨈᨙ᨞ ᨁᨑᨙᨅᨙ᨞ ᨕᨗᨐᨑᨙᨁ ᨆᨕᨘᨒᨘ᨞ ᨕᨆᨘᨒᨗᨀᨛᨂᨙ ᨆᨕᨀᨛᨉᨙᨕᨗ ᨄᨚᨒᨙ ᨑᨗ ᨕᨍᨍᨗᨂᨛᨊ ᨊᨛᨊᨗᨐ ᨕᨒᨗᨋᨘᨂᨛᨊ ᨊᨅᨗ ᨆᨘᨖᨆ ᨑᨗ ᨈᨘᨍᨘᨊ ᨕᨗᨐᨑᨙᨁ ᨑᨅᨗᨕᨘᨒᨛ ᨕᨓᨒᨛ ᨄᨚᨒᨙ ᨑᨗ ᨕᨅᨗᨒ ᨈᨕᨘ ᨖᨗᨍᨛᨑᨗᨕ᨞
 
Gaukeng gerebe ripammulai siminggu polé ri tanggala 12 Maulud ripannessai ripaessu’na gamelang Kiyai iyaré’ga Nyai Sakti polé ri assorajangngé ri Yogyakarta nenniya Surakarta iyaré’ga ripatudanna ri barugaé engkaé ri passiring masigi’na saorajaé. Ripaunini gamelangngé esso-esso  pitu ngesso ittana. Sipuppu’ ittanaro marowa’ni passiring riolona masigi’é mancaji pasa’ toni, onrong mabbalu’ anré maddarupa-rupang, inungeng, pakéang, bélo-bélo, nenniya acculé-culéng maddarupa-rupang.
 
ᨁᨕᨘᨀᨛ ᨁᨕᨑᨙᨅᨙ ᨑᨗᨄᨆᨘᨒᨕᨗ ᨔᨗᨆᨗᨁᨘ ᨄᨚᨒᨙ ᨑᨗ ᨈᨁᨒ 12 ᨆᨕᨘᨒᨘ ᨑᨗ ᨄᨊᨛᨔᨕᨗ ᨑ ᨄᨕᨛᨔᨘᨊ ᨁᨆᨛᨒ ᨀᨗᨐᨕᨗ ᨕᨗᨐᨑᨙᨁ ᨎᨕᨗ ᨔᨀᨛᨈᨗ ᨄᨚᨒᨙ ᨑᨗ ᨕᨔᨕᨚᨑᨍᨂᨙ ᨑᨗ ᨍᨚᨁᨛᨍᨀᨑᨛᨈᨊᨛᨊᨗᨐ ᨔᨘᨑᨀᨑᨛᨈ ᨕᨗᨐᨑᨛᨁ ᨑᨗᨄᨈᨘᨉᨊ ᨑᨗ ᨅᨑᨘᨁᨕᨙ ᨕᨛᨃᨕᨙ ᨑᨗ ᨄᨔᨗᨑᨗ ᨆᨔᨗᨁᨗ ᨊ ᨔᨕᨚᨑᨍᨕᨙ᨞ ᨊ ᨑᨗᨄᨘᨊᨗᨊᨗ ᨁᨆᨛᨒᨂᨙ ᨕᨛᨔᨚ ᨕᨛᨔᨚ ᨄᨗᨈᨘᨂᨛᨔᨚ ᨕᨗᨐᨊ᨞ ᨔᨗᨄᨘᨄᨘ ᨕᨗᨈᨊᨑᨚ ᨆᨑᨚᨓᨊᨗ ᨄᨔᨗᨑᨗ ᨑᨗᨕᨚᨒᨚᨊ ᨆᨔᨗᨁᨗᨕᨙ ᨆᨏᨍᨗ ᨄᨔ ᨈᨚᨊᨗ᨞ ᨕᨚᨋᨚ ᨆᨅᨒᨘ ᨕᨋᨙ ᨆᨉᨑᨘᨄ ᨑᨘᨄ ᨕᨗᨊᨘᨂᨛ᨞ ᨄᨀᨙᨕ᨞ ᨅᨙᨒᨚ ᨅᨙᨒᨚ᨞ ᨊᨛᨊᨗᨐ ᨕᨌᨗᨒᨙ ᨌᨘᨒᨙ ᨆᨉᨑᨘᨄ ᨑᨘᨄ᨞
 
Naiya esso matanna gaukengngé iyanaritu wenni 12 maulu’ rigau’ engkana suletang iyaré’ga siajinna, kuwaétopa tomalompo’é nenniya sining ata ribolangngé ritinrosi llao ri masigi’é massempajang nenniya maréngkalinga katobba. Naiya tosama’é matagau’na  engkai ri wettu ripanonno’na anré assorongengngé riasengngé ”gunungan” nariulé’ llao ri tana lapangngé naribagé-bagé lao ri tau maégaé. Lise’na gunungangngé seppulo dua tumpeng, iyanaritu nanré battowa ribélo-béloi 2 météré tanréna.
 
ᨊᨕᨗᨐ ᨕᨛᨔᨚ ᨆᨈᨊ ᨁᨕᨘᨀᨛᨂᨙ ᨕᨗᨐᨊᨑᨗᨈᨘ ᨓᨛᨊᨘ 12 ᨆᨕᨘᨒᨘ ᨑᨗ ᨁᨕᨘ ᨕᨛᨃᨊ ᨔᨘᨒᨛᨈ ᨕᨗᨐᨑᨙᨁ ᨔᨗᨕᨍᨗᨊ᨞ ᨀᨘᨓᨕᨙᨈᨚᨄ ᨈᨚᨆᨒᨚᨄᨚᨕᨙ ᨊᨛᨊᨗᨐ ᨔᨗᨊᨗ ᨕᨈ ᨑᨗᨕᨅᨚᨒᨂᨙ ᨑᨗᨈᨗᨋᨚᨔᨗ ᨒᨕᨚ ᨑᨗ ᨆᨔᨗᨁᨗᨕᨙ ᨆᨔᨛᨇᨍ ᨊᨛᨊᨗᨐ ᨆᨑᨙᨃᨒᨗᨂ ᨀᨈᨚᨅ᨞ ᨊᨕᨗᨐ ᨈᨚᨔᨆᨕᨙ ᨆᨈᨁᨕᨘᨊ ᨕᨛᨃᨕᨗ ᨑᨗ ᨓᨛᨈᨘ ᨑᨗ ᨄᨊᨚᨊᨚᨊ  ᨕᨋᨙ ᨕᨔᨚᨑᨚᨂᨛᨊ ᨑᨗᨕᨔᨛᨂᨙ ᨁᨘᨊᨘᨂ ᨊ ᨑᨗ ᨕᨘᨒᨙ ᨒᨕᨚ ᨑᨗ ᨈᨊ ᨒᨄᨂᨙ ᨊᨑᨗᨅᨁᨙ ᨅᨁᨙ ᨒᨕᨚ ᨑᨗ ᨈᨕᨘ ᨆᨕᨙᨁᨕᨙ᨞ ᨒᨗᨔᨛ ᨊ ᨁᨘᨊᨘᨂᨂᨙ ᨔᨛᨄᨘᨒᨚ ᨉᨘᨕ ᨈᨘᨇᨙ᨞ ᨕᨗᨐᨊᨑᨗᨈᨘ ᨊᨋᨙ ᨅᨕᨈᨚᨕ ᨑᨗᨅᨙᨒᨚ ᨅᨙᨒᨚᨕᨗ 2 ᨆᨙᨈᨙᨑᨙ ᨈᨋᨙᨊ᨞
 
Pakkasengenna anré-anréna Jawaé makkacoé’i ri aseng kamponna, alérapanna soto engkaé ri siaré’-aré’ kota.  Rapanna soto Jepara iyanaritu soto polé ri Jepara, Soto Kudus iyanaritu Soto polé ri Kudus, soto ayam polé ri Semarang  ritella’ni soto ayam Semarang, soto ayam Blora iyanaritu polé ri Blora, soto tauco Pekalongang, soto sokaraja Purewekerto (masahoroi riaseng soto Sokaraja) iyaré’ga soto keriyi polé ri Purebalingga.
 
ᨄᨀᨔᨛᨂᨛᨊ ᨕᨋᨙ ᨕᨋᨙᨊ ᨍᨓᨕᨙ ᨑᨗ ᨔᨛᨆᨑ ᨑᨗ ᨈᨛᨒᨊᨗ ᨔᨚᨈᨚ ᨕᨐ ᨔᨛᨆᨑ᨞ ᨔᨚᨈᨚ ᨕᨐ ᨅᨒᨚᨑ ᨕᨗᨐᨊᨑᨗᨈᨘ ᨄᨚᨒᨙ ᨑᨗ ᨅᨒᨚᨑ᨞ ᨔᨚᨈᨚ ᨈᨕᨘᨌᨚ ᨄᨛᨀᨒᨚᨂ᨞ ᨔᨚᨈᨚ ᨔᨚᨀᨑᨍ ᨄᨑᨛᨓᨛᨀᨛᨑᨛᨈᨚ ᨆᨕᨔᨖᨚᨑᨚᨕᨗ ᨑᨗᨕᨔᨛ ᨔᨚᨈᨚ ᨔᨚᨀᨑᨍ ᨕᨗᨐᨑᨙᨁ ᨔᨚᨈᨚ ᨀᨛᨑᨗᨐᨗ ᨄᨚᨒᨙ ᨑᨗ ᨄᨘᨑᨛᨅᨒᨗᨁ᨞
 
Ri saliwennaéro,  allebbangenna anré-anréna Jawaé mallebbangngi nasaba’ engkanna  cora; pangarunna bangsa Cinaé, India, nenniya Eropa, gangkanna maddarupa-rupangngi anré-anréna Jawaé. Maddarupa-rupangngi tanra cora’na nasaba’ pangessinna wassélé alangngé. Pakkasengenna masahoroi riala polé onronna riala, rapanna tempo (belenyi), cani’, ando-ando coro, kopi dapur kua,  sutet es gempolo (es pler), horo-horo,  rondo royal (tapé goreng), saté kikil, kalenye (tarajju),  turu bitolo, kuluba (aur: panasa lolo na kajompi)
 
ᨑᨗ ᨔᨒᨗᨏᨛᨊᨕᨙᨑᨚ᨞ ᨕᨒᨛᨅᨂᨛᨊ ᨕᨋᨙ ᨕᨋᨙᨊ ᨍᨓᨕᨙ ᨆᨒᨛᨅᨂᨗ ᨊᨔᨅ ᨕᨛᨃᨊ ᨌᨚᨑ ᨄᨂᨑᨘᨊ ᨅᨂᨛᨔ ᨌᨗᨊᨕᨙ᨞ ᨕᨗᨉᨗᨕ᨞ ᨊᨛᨊᨗᨐ ᨕᨙᨑᨚᨄ᨞ ᨁᨃᨊ ᨆᨉᨑᨘᨄ ᨑᨘᨄᨂᨗ ᨕᨋᨙ ᨕᨋᨙᨊ ᨍᨓᨕᨙ᨞ ᨆᨉᨑᨘᨄ ᨑᨘᨄᨂᨗ ᨈᨋ ᨌᨚᨑ ᨊ ᨊᨔᨅ ᨄᨂᨛᨔᨗᨊ ᨏᨔᨙᨒᨙ ᨕᨒᨂᨙ᨞ ᨄᨀᨔᨛᨂᨛᨊ ᨆᨔᨖᨚᨑᨚᨕᨗ ᨑᨗᨕᨒ ᨄᨚᨒᨙ ᨕᨚᨋᨚᨊ ᨑᨕᨒ᨞ ᨑᨄᨊ ᨈᨙᨇᨚ᨞ ᨌᨊᨗ᨞ ᨕᨉᨚ ᨕᨉᨚ ᨌᨚᨑᨚ᨞ ᨀᨚᨄᨗ ᨉᨄᨘᨑᨛ ᨀᨘᨕ᨞ ᨔᨘᨈᨙ ᨕᨙᨔᨛ ᨁᨛᨇᨚᨒᨚ᨞ ᨖᨚᨑᨚ ᨖᨚᨑᨚ᨞ ᨈᨄᨙ ᨁᨚᨑᨙ᨞ ᨔᨈᨙ ᨀᨗᨀᨗᨒᨗ᨞ ᨈᨑᨍᨘ᨞ ᨈᨘᨑᨘ ᨅᨗᨈᨚᨒᨚ᨞ ᨀᨘᨒᨘᨅ ᨕᨗᨐᨑᨙᨁ ᨄᨊᨔ ᨒᨚᨒᨚ ᨊ ᨀᨍᨚᨇᨗ᨞